Google
333

A ima li koko da če osnovat udrugu prijatelja čovika?

Datum:December 1, 2023 2:20 pm
Comments
Komentiraj

Ima koji dan da smo mogli pročitat kako su nakon apela udruge za prijatelja i zaštitu životinj gradovi u Hrvaskoj,nji četrdesetak,donili odluku da odustajedu od Novogodišnji vatrometi,zanimljivo,odluku su donili i oni koji vatromet nisu ni činili,ali nema veze lipo je za čut,a pošto se bližidu izbori,a svaki glas je bitan,eto…

Ma zamisli,ono pet minuti vatrometi šta,tili mi to ili ne uvesaljavadu i onega koji se nima čemu veselit (beskučnike,onoga bolesnoga koji nima za platit pregled da ča pri dođe na red,jerbo je na listi tek tamo dviiljadedvadesetipete godine…),je u nas največi problem,oniman ča čedu reč kako sa ovakvin mojin iznesenin razmišljanjen je problem u onima koje detonacije uveseljavadu,bi reka,kriva adresa,to neka govoridu onima šta zagovaradu ratove i gomilanje naoružanji, a šta čemo tamo di navr gradov i to u sezoni svaki pet minuti,letidu avijoni koji polječedu i sliječedu na obližnji aerodrom,di ne moreš od buke,a diko i trešnje živit,…

E i da če umisto vatrometi to zaminit sa atraktivnima svjetlosniman efektiman.
E tote san te čeka,reka je oni,a sad ajmo vidit šta određena umjetna svitlost radi čoviku,ali ne samo čoviku,jer koga briga za čovika,več triba vidit šta radi životinjama,jerbo bi se zbog životinj moglo prije čako učinit.
Kod čovika vanjska rasvjeta,ovakva kakvu sad jemamo utječe na cirkadijalni ritam,šta je to,a ča bi Vi da van ja sad sve ovde napišen,gledajte u encikloplediju,pa nan onda utječe na mentalne,psihičke bihevioralne promjene u organizmu…
Neš ti,čovik se na sve privikne,a da,samo mi mislimo da je to tako,ima i ona, kako tijelo sve pamti ono ča smo mu tokon vrimena činili i kad tad če nan to „vratit“…

Ota sadašnja vanjska rasvjeta smeta i kukciman koje ta rasvjeta u večini slučajev košta njiovoga malešnoga života,nočne životinje imaju problem u kretanju,jerbo se znadu ravnat po zvizdama koje zbog ovakve rasvjete ne vididu,kad ste zanji put vidili šišmiša,evo ja mogu reč da san ga vidija ima možda pri tridesetak godin,a dok san bija dite moga san ga vidit svaku večer i to od sredine sedandeseti kad je u ulicu meklo vanjsku rasvjetu,a pošto šišmiš ide na kukce koji se po noči kupidu oko svitla,zbog ovakvoga osvjetljenja kakvoga sad imamo je i on u opasnosti jer i on ima svoga prirodnoga neprijatelja,npr.sovu…,svi kukamo kako je svaku godinu sve više i više komarac,ne moreš se obranit koliko ji jema,ne moreš isprid kuče izač ako se ne našpricaš ili kad sidiš vanka,ako ne upališ ono spirale,izbrojit češ na iljade bubci od ubodi,a ka ča san več gori napisa,kad san zanji put vidija šišmiša,a on zna tokon noči izist i okolo dvi ipo do tri iljade komarac i ostali bub,naravno,hranidbeni lanac uključuje puno više vrsta nego san ji ja ovde nabrojija,čak san jedan put davno pročita kako ova rasvjeta utječe i na život morskih stanovnika…
A svi smo svjedoci kako i biljke znadu pupat onda kad jin nije zeman,jer ka ča san več gori pisa,ota rasvjeta zna činit i po noči dan,pa se onda dogodi ono čemu smo svi svjedoci, pupovi udredu onda kad ne tribadu,pa ji led uništi,ovo napisano je izašlo u nikoj studiji koja je učinjena pri par godin.

Ima i podatak kojega san nigdi odavna vidija kako osandeset posto ljudi nije vidilo mlječnu stazu,naravno,pošto nas nije briga za nas,a onda radi životinj kojima su mlječna staza i zvizde bitne za nočno kretanje,moramo ča pri ništo učinit…
Hrvaska je u tome smjeru donila zakonski okvir nakon čega su donešeni i pravilnici o minjanju stare neekološke,sa novon ekološkiprihvatljivon rasvjeton,od veljače ove godine počeja je teč rok od 12 miseci kroz koji gradovi i opčine moradu poslat akcijske planove rekonstrukcije javne rasvjete…,a u roku sljedeči dvanajst godin tribadu to i realizirat,osin promjene rasvjete morat če se po nikoliko uri rasvjeta gasit ili smanjit na pedeset posto ili gorit svaka druga lampa ili…
Npr.Slovenija je u „borbu“ za tamnin nebon krenila još 2007.godine.

Ima i oni koji su staru vanjsku rasvjetu več minjali sa modernon,led rasvjeton,koju če opet morat minjat,jer je bitno koliko ota rasvjeta ima u sebi plavoga svitla koje šteti čoviku,jer mu daje krive informacije da tilo misli kako je dan,a u tome slučaju tijelo ne proizvodi melatonin.
Pa tako za sve one šta če se upuštat u promjenu nove vanjske rasvjete,a moraju svi,jer je takvi zakon,tribadu pazit na ove detalje,dupli posal nikome nije donija uštedu,je da je ova rasvjeta sa manje kelvini skuplja,ali puno puti ono jeftinije,ispadne dosta skuplje.
Pitanje je kako če to bit u budučnosti sa osvitljavanjen građevin,funtani,stadijoni…,sve če to u počeciman bit reducirano,jer osvjetljavanje koje sad poznajemo iče u ropotarnicu povijesti,a nove rasvjetne tehnologije su puno učinkovitije ča se rasipanja svitla tiče,moradu bit usmjeravajuče,ne smidu rasipat svitlo okolo,več tribadu osvitlit samo tamo di je to potribno,da se vidi ulica,a ne i okolne građevine,ustvari baza je da vidite ono šta je osvitljeno,a ne okle svitlost dolazi…,ali su puno skuplje.

Sad če reč koko,vidi pametnjakoviča i u rasvjetu se razumi,a eto igron slučaja san završija za električara,ali nisan ja baš bogzna koji meštar,ali luminacija koju stavljan u BožičnoNovogodišnje dane na kuču i okolo nje,a ovo če sad bit dvadesetipeta godina, mi je nika nazovimo smjernica kud oto sa rasvjeton sve vodi,koliko je sve to napredovalo i išlo daleko,da ako nisi u toku,novitade če te učas zgazit…

I onda kad vidin one koji nikad nisu imali nikakvu životinju,kako sad šetadu sa pason,jerbo je to in,jerbo jin je glupo samomen šetat,pa je eto nabavija pasa,a jema puno nji,bar ovo ča vidin po selu koji se jedno drugomen u putu nebi niti javili,ali pošto oboje jemadu pasa,e sad se ulazi u velike priče,a od onima koji ostavljadu svoje kučne ljubimce na cesti,pustidu u prirodu,jerbo oni moradu poč na Havaje,Baleare… je posebna priča,pa onda moramo imat i takozvane azile za pase,jer danas ako koji grad nima taki azil,onda je na crnoj listi,a to ako nima skloništa za one koji nimadu di stat,nema veze,to je samo čovik,pa ima oni ča ti počme objašnjavat,kako se čovik more sam za se pobrinit,a životinja ne more,ali o takviman likoviman nebi trošija riči,jerbo bi se mora autocenzurirat i ono bip bbipove pisat…
Ovo sa kučniman ljubimciman išlo je puuno,puno daleko.

IMG_3418

Komentiraj

Prethodni post:

Slijedeći post: