Google
3,797

Sa sinočnjega predavanja “Ma baš me briga za ekologiju”

Datum:November 20, 2014 12:45 pm
Comments
Komentiraj

Sinoč je u velikoj dvorani Spliskoga Nadpiskupskoga sjemeništa (koja je iako velika bila mala koliko je u njoj svita bilo) u organizaciji Hrvatskog nadzemlja prof.dr.sc. Stanko Uršić održa predavanje koje se vodilo pod geslon“ Ma baš me briga za ekologiju“
Zastrašujuči su podaci sinoč izneseni,a kad znamo da ji nije izreka bilo ko,več prof.dr.sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar, predstojnik zavoda za fizikalnu kemiju ,Farmaceuskoga –biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je naglasija da je sve ovo šta govori ne čula rekla kazala ka šta to oče niko prikazat,več je sve i znanstveno dokazano,onda se nad ovin triba debelo zamislit i ka šta je predavač reka ako krenemo odma prije nego se počme sa paljenjen smeča (RDF-a) moremo nešto napravit,a ako krenemo kasnije,kad se sa paljenjen počme onda moremo „puno“ malo učinit.

Priča je krenila sa podatkon kako se u istraživanju koje je obavljeno od 87-97 godine ustanovilo da je broj dupini u oceanima ni više ni manje nego pripolovljen. Razlog je bacanje ostataka iz spalionic u oceane šta je direktno utjecalo na slabljenje imunološkoga sustava dupina koji zbog toga češče oboljevaju i pomalo,ali sigurno nestajedu. Isto tako je dioksine nazva najkancerogenijon tvari koja je ikad ispitana,a koja se veže u prirodi npr. za travu koju ji krava,a mi njene proizvode poput mlika,sira…,a čije čestice kad učedu npr. u pluča više ne izlazidu,tj. žene ono šta imaju u organizmu priko majčinoga mlika pribacadu direktno na novorođenčad, dok se muškarci toga teško rješajedu,jer ono nešto šta tokon vrimena i izađe vanka nadopunjava se sa novon količinon koja konstantno ulazi u organizam,a ka i kod dupini dioksin zajedno sa teškin metaliman u našemu organizmu slabi imunološki sustav tako da ovisi o organizmu (nekoga oče nekoga neče ili nekoga više nekoga manje uvatit) kako če određenu bolest i oče li je je uopče pribrodit.

Izlaganje koje je po podacima koje smo čuli bilo krajnje zanimljivo,a na liciman prisutnoga mladoga svita koji su pomno slušali predavanje mogla se vidit zabrinutost za svoju i budučnost obitelji,poznanika,prijatelja jer kako je predavač reka,možda mene neče „uvatit“ jer eto moj je organizam nešto otporniji,ali nije mi sve jedno oče li “uvatit” moga susida, prijatelja,oca,mater,dite…?
Je li to moremo sebi dopustit? Bog nan je da ovu zemlju da s njon upravljamo.

Slike 18811

Ima li koje rješenje da se postoječi problem oko otpada ukloni,a da se on ne užiže? Ima,a prof. Uršič govori da npr. grad Split može uspostavit ekološki sustav u roku šest miseci bit čist i u tome poslu zaposlit 200 radnika. Dakle otpad se ne smi pritvarat u smeče – otpad se vrača u upotrebu (prerađuje ili reciklira)-izbjegava se nepotrebno stvaranje otpada.
Ekološki kriteriji/ sustav ostvaruje se: odvojenim prikupljanjem –recikliranjem i preradon –smanjivanjen nastajanja otpada.(na sličican morete pročitat imena gradov u svitu koji to več odavna radidu brojka napisana kraj nji je broj stanovnika koliko svaki od nji ima)
Organiziralo i osmislilo ovu večer sa raznin skečeviman i malin edukacijskin filmičen je „Hrvatsko nadzemlje“ koje je pozvalo zainteresirane da se pridruže Spliskomen kriznomen stožeru posli čega se čekalo u redu za ostavljanjen svoji podatak za šta brže kontaktiranje zbog razni akcij koje se po ovome pitanju u budučnosti mislidu poduzimat.
Zbor iz Košuta se pobrinija za glazbeni dijal večeri.

PS na slajdu nan je sinoč bija prikazan i jedan leptir u bojama uz pitanje da kad smo zanji put vidili ovakvoga leptira? I moran priznat da ovu godinu sigurno nisan jer znan da mi je mala šetala okolo sa špurtilon nebi li kojega uvatila,a u cilo proliče i lito uspili smo vidit nji par i to oni mali bili,a sičan se kad san bija dite da je bilo krcato oni lipi šareni,od svake vele leptiri. E,a reka je prof Uršić dobro, recimo da eto nema leptira i ne moremo guštat u njiovoj lipoti,a šta ako nestane pčela,e to če bit veliki problem za čovječanstvo jer nečemo imat šta jist zato šta je pčela jedna nezamislivo korisna životinjica.

U sličicama morete vidit i neke podatke koji su na predavanju bili prikazani.

4 Comments add one

  1. miritan i ja sta rec says:

    krepat a ne molat

  2. mudrajko says:

    Drago mi je vidit punu dvoranu znači da nije uzalud ona izreka da na mladima svit ostaje a vidin da su ozbiljno svatili svoj zadatak nego osin Jurlina i biće sigurno pechina s druge strane aparata ne vidin više nikoga iz sela mogli su bar doč oni šta se cilo vrime po fejsu pušedu ja pa ja

  3. ja mislim says:

    bice zeljan sa njim prica o tome kakva je rasvjeta u dvorani

  4. LiliHip says:

    Zašto se prof. Uršić ne pozove i u kinu održi predavanje za Kaštelane?

Komentiraj