Nakon koji dvadesetak minuti zalivanja u bunaru je ostala lokvica vode

Sitija san se da je otac na poklopac od bunara meka jednu tabelu od aluminija u koju je uriza slova,a na kojoj se međuostalin,nakon ča san je po ure čistija,vidi godina kad je bunar iskopan

Prisušija mi je bunar,a iskopan je 1954. godine i ovako ništo u 72.godine nikad se nije dogodilo,šta mi je potvrdila i mater,koja sad jema 90. Jedan put je otac,kako je radija u Jugovinila,početkon sedandeseti,jerbo mu je niko reka da bi bilo dobro iz bunara isplimat vodu da se izmini,iz fabrike donija niku veliku punpu,naravno usrid lita,kad je vodostaj manji,i oto punpe je radilo cilo popodne,ali je vodostaj cilo vrime bija na istoj razini,a pa je sutra donija još jednu,pa je sad sa dvi punpe ispunpava bunar i jedva,kasno u noč,uspija je na po metra do dna bunara sa vodon doč,koja je to žila od vode,a sad,Ona mi pri koji misec daan,kad san doša doma govori,da kad je zalivala,najedan put je prestala voda odit,a ja njoj,lipo san ti reka da moradu dvi gume bit otvorene,za da bi ova punpa ča san je lani prominija,mogla radit,a zbog koje san tri dana izgubija,za da bi doša do čarobne formule,kako je uputit,a zanimljivo,tega u uputama nije bilo,a da je malo onu drugu gumu pustila,govori Ona,triba puno,a ne malo,dobro,a nakon koji dan,evo je opet,sve je ona po uputan napravila,ali opet isto,voda nakon koji dvadesetak minuti,po ure opet bi stala,pa opet isto,sutra dan, pa opet…

I uputija ja sinoć vrtilicu da mi zalije ono travnjaka ča se š njin pušen i nakon koji dvadesetak minuti,klapa mi ona iz vanka,ja bija u kuči,brzo,brzo,ča je sad,stala ti je vrtilica,ma ča stala,kako stala,e sad san več bija grintav,ebnti punpu i marku,(a uzela se ona koja „piza“)i ko ju je napravija i ko ju je montira i ko je….

A kad ono,jema san ča vidit.

Znači jučera popodne mica san poklopac od bunara,a toliko se oto poklopca nije otvaralo,da je deblo o smokve priko njega reslo i mora san motorkon najpri ispilat oto smokve i maka san poklopac i vidija da je razina bunara prilično niska,ali nebi ja oto poklopca ni mica,nego bi se uvatija okolo punpe zaje.avat,da nisan pročita ča je Luka Jurlin o padu pritiska vode,moguče, zbog otvoreni kaverni u tunelu,napisa i jema san ča i vidit,vode u bunaru je nestalo,bila je samo mala lokvica i vrtilica mi je fermala radit.

Za one ča čedu reč,kako je svugdi suša i da je normalno kako če prisušit i potoci i bunari,bi zaustavija u tima njioviman idiotarijama,bilo je u nas suši i to takvi da se i voda iz vodovoda reducirala,pa je bilo određeni uri štednje,ali zanimljivo,ova godina nije jedna odo ti.

Podzemne rezerve vode se ne punidu liti,več tokon cile godine,a svi znamo da je ove godine sve plivalo od vodurine koliko se kiše napadalo i evo ove godine npr.od prvoga do osmega miseca,palo je 450 litar i Bucavica je prisušila,vratimo se sad u 2022. godinu,di je od prvoga do osmega miseca palo cili 150 litra kiše,a Bucavica tad nije prisušila,a pa tako ovi ča čedu reč,samo da govoridu,neka malo uzmedu vrimena za čako pročitat,pa če nan sviman bit bolje,ali ne,takvi su nas i doveli dovde di jesmo i mala je vjerojatnost kako če nan u budučnosti bit bar pinkicu bolje…

Za one ča govoridu kako bi Bucavica i zanji godin prisušivala bi napomenija,kako je to istina,ali samo za one koji gledadu  završni dijal otega potoka-slap ispod anbulante,jerbo 2022 godine kod radov na rekonstrukciji ceste,dijal vode iz Bucavice kanalizira se odvodon prema istoku,tako da od onda,dijal vode iz Bucavice ide odvodnjon oborinski vood put istoka,a dijal doli ispod anbulante-slap.

Znači,to ča se zanji par godin događalo da se doli na otemu slapiču nije vidila voda,nije bija znak da je oto potoka prisušilo,jerbo je na njegovomen izvoru vode bilo,problem se pojavija  posli otvaranja kaverni pri bušenju tunela Kozjak,a o tima kavernama se moglo čitat,jer su to službene informacije i nakon toga je,kako je Luka Jurlin reka,ne tvrdeči kako su kaverne razlog-to bi tribali stručnjaci reč,je drastično pa vodostaj-dotok potoka Bucavice koji izvire na njegovoj zemlji,a dok je ove godine Bucavica prisušila u prolječe-peti misec,dakle još nije bilo ovi vručin koje niko oče pripisat ovome fenomenu,a isto se dogodilo i sa potokon koji dolazi iz Vrili,a na kojemu bi,ka dite, kad bi iša u polje sa didon u Doljane,usrid lita na njemu brane činija…

E i onda kako je ovo sve završilo na fejs,a tamo jema oni koji sve znadu,a pa i o onome ča se još nije dogodilo i oba tomen oni več jemadu saznanji i onima koji očedu ljudima pomoč,uredno zapinjedu noge,naravno,bez protudokaza,jer ako je Luka sve lipo objasnija,pratija,ima neke podatke po kojima je doša do neki saznanji,ako se sa otin ne slažeš,a onda lipo pojasni zašto,jer niko nije sto posto u pravu,more falit,a kad si ti več uzeja za shodno reč ovemu da nima pojma,da bulazni,govori krive podatke,pa je u komentariman na fejsu bilo,orjuna ne širite laži,(zanimljivo,a kraljeve batinaše su iz seli od iza brda vozili u kamijoniman do ove strane brda),pa je onda bilo, pali vodostaji u Evropi zbog tunela Kozjak,pa je jedan napisa da kako je prisušija ovi potok kad on vidi da potok teče i nikad nije sta teč,(a ja budala iša nakon toga pogledat i vidin naravno, suvo korito)ili ovi ča je napisa kako veče gluposti odavna nije pročita,kako podzemne vode idu sjeverozapad-jugoistok,da vodu opet tlači hidrostatski tlak… za ove uopče ne triba trošit vrime,ali,ako ti nešto znaš,šta je krivo rečeno, onda to lipo sa argumentima ispravi,nije ti to tako nego vako ili nako…

Evo npr.jedan odo ti je napisa kako Luka govori o prisušivanju bunari,a bušotine u Gajinama pune vode,a da je bilo malo pri tome razmislit,evo ovi moj bunar ča su ga kopali,možda jema koji pet ipo-šest metri dubine,pa je kod mene,ka i kod susida situacija takva,da voda kroz koji dvadesetak minuti jednostavno nestane,a susid istočno od mene koji jema bušotinu od 21.metar dubine(vodu naša na 18) nima takvi problemi,naravno,jer je žila dublje,a ako se ovo događa zbog ti kaverni zbog koji onda podzemne vode gubudu tlak,ovi ča jemadu bušotine,mislidu da čedu oni proč lišo,aha,kako nečedu,samo je pitanje vrimena kad čedu i te bušotine,koje su na dubljima točkaman(trideset,četrdeset,pedeset…metri),doč na red,jer ako je ovo sa kavernama stvarno,voda onda izlazi vanka i razlije se po površini,jer pritisak je ti koji diže tlak vode u bunariman i bušotinama,a pošto su bunari visočiji,zato prvi i stradavaju.

Kako radi kaverna,a to mi je jedan ča se razumi malo bolje od mene, usporedija sa žilon kojon kola krv u našemu organizmu i niko nan rasiče venu koja gre doli prema prstima od ruke,šta če se dogodit,zbog toga šta krv teče vanka,a pošto u žili nema pritiska,i radi toga krv ne more normalno doč do prstiju ruke koji če se umrtvit,dok spajanjem vene,pritisak-tlak se vrača i sve nastavlja normalno funkcionirat.

Tako je i s otiman kavernaman,kad se otvoridu,voda gre put vanka i više nema pritiska koji če podzemne vode dizat i punit bunare,ali, zato se ote kaverne injektiraju,za da bi se,ča se vode tiče, sve vratilo u prvobitno stanje,zato se traži od službi koje su za to zadužene,da dođu do saznanja,je li ova kaverna u tunelu Kozjak,za koje su, kad su probivene,izašlo u medijiman da se to dogodilo,uzrok opadanju vode u bunarima i je li moredu trajno naštetit vodotoku podzemnih voda koji nan punidu bunare,potoke…?

A sad malo o potoku Bucavici koji je prisušija početkon petoga miseca kad još nisu počele ove paklene vručine,zbog koji je niko naša razlog zašto ga nima:

Povijesni zapisi i lokalna predaja o potoku Bucavici u Kaštel Sućurcu potječu iz crkvenih spisa, arhivskih mapa te topografskih istraživanja Kaštelanskog polja:
Topografski i arhivski zapisi (18. i 19. stoljeće): U starim katastarskim kartama (poput Mape mletačkog katastra te Franciskanskog katastra iz 19. stoljeća) Bucavica se navodi kao jedan od ključnih prirodnih vodotoka kaštelanskog platoa. Za razliku od povremenih bujica, označavana je kao stalni ili dugotrajni vodotok koji je napajao plodno polje i omogućavao poljoprivredu u samom srcu Sućurca.
Gospodarski značaj i mlini: Povijesni zapisi o gospodarskom životu Sućurca spominju korištenje vode Bucavice za natapanje vrtova (đardina) i napajanje stoke. Izdašnost vode s Kozjaka omogućavala je da se korito potoka usmjeri kroz predio Đardin prema moru, čineći taj dio naselja najzelenijim pojasom Sućurca.
Vodoopskrba i javna vrela: Prije izgradnje modernog vodovoda, izvorišta u slivu Bucavice i susjednih vrela bila su primarni izvor pitke vode za lokalno stanovništvo. Čak i u razdobljima najvećih ljetnih suša, zapisi ne bilježe trajno i potpuno presušivanje izvorišnog dijela, već samo smanjenje protoka.
Naziv i priroda toka: Sam naziv “Bucavica” u lokalnom govoru povezan je sa šumom i “bucanjem” (žuborenjem/šumom) vode koja se nakon kiša silovito spuštala s Kozjaka, ali je u podnožju kontinuirano hvatala stabilan krški tok.
Upravo ti povijesni podaci potvrđuju da je Bucavica stoljećima imala stabilan hidrološki kontinuitet te da je trajni nestanak vode pojava bez presedana u novijoj povijesti mjesta.Čak i u zapisima iz izrazito sušnih godina ( krajem 19.i sredinom 20.stoljeća ), spominje se pad vodostaja, ali nikada trajni nestanak protoka, što potvrđuje da je hidrološki sustav Kozjaka stoljećima bio iznimno stabilan.

Ove je podatke pronaša Luka Jurlin.