Ka da mi u selu nimamo dicu,nama ne triba. Čak nan je i one saonice od lani doli odnilo.

A jeli,a zanimljivo je da svi od oti ča su mi govorili jemadu otvorene profile na razniman društveniman mrižan,pa san ji pita,a ča oni ne mečedu po svojiman zidoviman o tomen,a ovi mi se jedan požalija da je on o tomen bija pisa,pa da ga je poklopilo,da je Lušič centar grada Kaštili i da je onda u toj prepiski niko Kaštila –grad ,usporedija sa Spliton i doda,da je to isto ka da su oni na Pujanke rekli da zašto se ono ča je u centru Splita okitilo nije na pujanke Meklo.

A je li?A onda ču ja otiman objasnit,jerbo očito je da neznadu povijest lokaliteta na koji su došli živit.

Svaki od ovi sedan Kaštili koliko ji jema je jedinstvena cjelina za sebe i svaki jema svoju povijesnu priču,a najstariji Kaštil od svi je baš Sučurac,koji je kolijevka Hrvatske državnosti jer se težište Trpimirove darovnice-povelje odnosi na prostore naselja Putalj,odnosno crkvice Sv.Jurja,a sljedom toga naredni iljadu godin prostor dilata,odnosno gornjo Kaštelanski prostor,po starohrvaski-naselja,zadužbine,zajedno sa Poljičkim dilon su temeljna okosnica ekonomske i političke moči Spliske biskupije.

Isto tako,upravo članovi Sučuračke bratovštine bili bi prvi pratitelji (odma uz lijes) na sprovodiman Spliskih biskupa. I još jedan zanimljivi podatak je kako su Sučurani isto tako ispratili i Spliskoga biskupa Kalođeru koji je pokopan na Korčuli,a na čijemu su sprovodu Sučuračke bratovštine učinile svoju stoljetnu dužnost.

Trpimirova darovnica-povelja je dala rezidencijalni status župljaniman Sučurca i onima koji su to seobon postali, tako da če oni bit jedni od promvaca za svetkovine Svetoga Dujma,prvi do biskupa,a koliku je važnost za biskupe bila darovnica govori i podatak da su na Veliki četvrtak u Spliskoj Prvostolnici apostoliman koji su dolazili iz bratovštine Sv.Jurja iz Sučurca, biskupi prali noge,a oti običaj se zadrža sve do I Svjeskoga rata.

A eto,nije to ništa važno, to je bija samo niki tamo prostor priko kojega je išla crta Ahenskoga sporazuma iz vrimena Karolinške Evrope,a ča osin Trpimirova života,sa otin orijentiron govori da smo mi oduvik bili evropa,a ne tamo niki balkan u koji nas svakako očedu uvuč.

Ovo, gori napisano,govori o potvrdi kolika je bila geopolitička diplomatička važnost darovnice-povelje koja je odredila život svima kasnijim generacijaman do današnjega dana.

A isto tako naša Sučuračka Gospe na Hladi dobila je 1775 – nigdi piše 1779 godine papinom bulom koju samo papa more opozvat,kojom je Papa Pio VI Sučuračkoj Gospi da povlasticu od potpunoga oprosta grijeha na sedan svetkovina,(ostali u okruženju to nemadu,ni Sinj,ni Stomorija,ni…)tako da je u to vrime naša Gospe jedina imala status svetišta.

A i na samomen kraju,za one ča neznadu Sučurac je bija i opčina!

Eto toliko o tomen ča nas neznalice očedu usporedit sa Pujankan,Smrdečcen…

A osin oti figuri ča ji je stavilo u Lušički park ja bi spomenija i klizalište kojega je doli u skučeni prostor meklo,pa bi priupita zašto se oto klizalište nije moglo meknit na rukometno igralište na Sokolanu,em šta je prostorno veče-prostranije,nebi bilo gužve i problema oko parkirališta,jerbo se u odnosu na Lukšič aute moredu na dva minuta udaljenosti parkirat,a i klub bi iznajmljivanjen prostora dobija koju kunu??