U prošli petak je u gradskoj viječnici održana temaska sjednica o izmjenama Generalnoga urbanističkoga plana. Inače važeči PPUG I GUP Kaštili –planovi su usvojeni 2006 godine,prve izmjene i dopune tekstualnoga dila su bile2009 godine,dok su druge izmjene bile 2012 godine,pa je onda odluka o izradi treči izmjen bila 2016 godine,ID odluke o izradi 2017 godine.
Najpri ču o onome ča svi jedva čekadu,a to je kad če se i ča bi se napokon počelo činit na mistu bivšega jugovinila.

O tomen je govorija prof.Ante Kuzmanić,koji je odma na početku reka da je zonski urbanizam jedna velika glupost,danas se ide za tin da je posal šta bliže stanovanju, IT industrija,softveri…ča oče reč,šta manje putovat do radnoga mista i usporedija prijašnje industrijske zone u gradovima,npr. Roterdamu di je luka pritvorena u građevno,pa onda onda u Amsterdamu isto tako,dijal građevin od prije je osta i lipo se uklopija u novu okolinu,pa onda Hamburg…

Pa isto tako zašto to nebi bilo i na mistu bivšega jugovinila.A ča bi sve tote moglo bit?
Evo, počet ču od ceste pa ču se spuštat prema moru,znači,odma ispod Kaštelanske ceste planira se servisna zona marine u zatvoreniman prostorima novoizgrađenih hangara po najvišiman standardima zaštite okoliša di bi radilo oko 360 novozaposlenih,pa onda slijedi poslovna zona,uredi,IT i slično,a cilj je razvijat šta kvalitetnija radna mista, sa visokom dodatnom vrijednošču kroz tehnološko napredna društva di bi bilo oko 1500 novi radni misti ,pa onda ide sljedeči niz di če bit smišten dom za starije i nemočne uz jaku zdravstvenu skrb (tretmani Alzheimera i demencije) u 1 do 4 jedinice uz minimalni kapacitet od 200 kreveti po jedinici,a tin planom bi bilo moguče zapošljavanje od 200-300 novi radni misti ,pa onda dalje,javna garaža od 1200 parkirališni misti sa stanicon gradskoga električnoga vlaka,di bi se napravija i javni trg,a vlak bi poveziva ovo područje sa aerodromom i lukom u Splitu,pa područje za zdravstveni turizam, sporski i kongresni turizam-hoteli,planon je predviđen kapacitet od oko 1500 kreveta,a bilo ostvareno oko 350-450 radni misti,pa (kultura, zabava,škola,vrtič),onda ide šetnica,zelena zona,sport irekreacija,a to bi bilo na području di se odlaga ostatak od loženja u termoelektrani,a koje če se prije toga najpri ekološki sanirat,tako da na slična područja u svitu ničedu golf tereni,šetnice su planirane od istoka do zapada,cilon dužinom zelenoga prostora i obale,biče opremljene biciklističkin stazan,ka i zonama za vježbanje,to če bit javni prostor koji če moč koristit svi Kaštelani.

I na moru če bit marina nove generacije di se planira izgradnja lukobrana na pilonima koji omogučajedu protok mora i duž obalno strujanje mora,a bija bi opremljen za prihvat veliki megajahti i katamarani,a isto tako se planira i izgradnja kanalizacijskoga sustava za lukobran i pontone,tako da bi svi privezani brodovi bili direktno spojeni na EKO kanalizacijski sustav,a iz marine bi se pomorskin prometon vozilo prema Poljudu i nazad.

I na kraju,je prikazano i koju bi korist Kaštila od toga imala.
Vridnost investicije je 400 milijuni euri u vrimenu od 6-10 godin
2500 novi radni misti
Prihodi lokalne zajednice:
porez i prirez- 35 milijuni kun godišnje
komunalna naknada 12 milijuni godišnje
porez na dobit 10 milijuni godišnje
koncesija 5 milijuni godišnje
ukupno 62 milijuna kun.

A onda je na kraju izlaganja viječnik Željan Jurlin postavija jedno pitanje koje se stanovnici Kaštili pitadu več šezdeset godin,a to je da ča če bit sa onon radioaktivnon šljakon,tj kako če se to područje sanirat, a na to je odgovor da dr.sci Vladimir Lokner koji je reka da se taj problem triba rješavat prema nacionalnomen planu u kojemu je naznačeno di se u nas sve nalaze prirodne radioaktivne materije i koji govori šta triba napravit, uglavnon se ta radioaktivna šljaka ne smi nigdi odvozit nego se mora sanirat na licu mista,a sanacija mora uč u prostorne planove,tako da oni šta tu očedu nešto radit,najpri tribadu sanirat lokaciju,pa tek onda počet sa gradnjom.
To je bilo o području bivšega jugovinila.

Sad koliko vas ovo ča ču dalje pisat interesira neznan,ali ove najnovije izmjene,kako je rečeno se činidu zbog usklađenja sa zakonon i planon Splisko dalmatinske županije,pa se tako moglo čut da npr.poljoprivredne građevine moredu po županijskomen planu bit smištene na sedan određeni lokacij,a ne kako komen padne na pamet,pa tako bavljenje poljoprivredon ka osnovnon registriranon djelatnošču može bit na minimalno 2ha , a moguča je gradnja jedne građevine za potribe prijavljenoga obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turistički uslug u seljačkomen domačinstvu,tako da ta građevina more bit prizemlje ukupne površine od 400 kvadrati građevinske bruto površine, visine do pet metri ili podrum,potpuno ukopani do 1000 kvadrati građevinske bruto površine ili npr.o postavljanju solarni ploč, koje bi se dozvolile tamo di nije povijesno zaštičeni dijal,pa se onda moglo čut da je u razmatranju i ideja o štriki koja se u Kanbelovcu diže i dalje prolazi sa sjeverne strane Magistrale,a koja bi se tu račvala i trak produžija prema donjiman Kaštiliman-aerodromu…,za buduču gradsku željeznicu,pa onda o rekonstrukciji ozakonjeni građevin izvan građevinskoga područja,pa o PPUG-građevinskomen području plano,pa izmjene rješenja infrastrukturnih sustava di je uz tri aktivne, planirano još šest lokacija samostoječih stupova i planiraju se četiri nove područne centrale,pa korekcija namjene i granice UPU-a aerodroma,te izmjene namjene T2 u M5 itd.itd. uz prof. Antu Kuzmanića govorija je još i Gojko Berlengi koji je radija na izradi izmjena.

Kako je rečeno za jednu tridesetak daan ove izmjene Generalnoga plana bi tribale ič u javnu raspravu koja bi tribala trajat petnajst daan,nakon čega ide u daljnju proceduru prema Gradskomen viječu koje bi ga onda tribalo izglasat.