A sad evo malo o jaslicama
Kad su jaslice u pitanju inspiracije kod ljudi ne fali,jerbo svako oče da se baš o njegovima priča,pa nema veze jesu li one žive,umjetnički dojam nekoga ko je dobija trenutnu inspiraciju,pa to onda instalira,a za koje nebi bilo loše da nan sa strane bude pojašnjenje umjetnikova viđenja trenutno nastale inspiracije pretočene u “instalaciju”,jerbo kasnije okolo toga nastanu razne polemike,a krenedu i karbe,ali od svi ti jaslic ča san ji dosad vidija,najviše su mi se dojmile one ča san vidija u Gracu,a to su jaslice učinjene od leda,a koje nisu,eto smo ji mekli,pa neka stojidu,več su to jaslice oko koji se cilo vrime triba bavit,popravljat ji,nadožuntavat otopljeno,čak stojidu u pripremi i novi,zamjenski elementi,za neke figure se zna da se moradu svaki petnajst dan minjat,znači cilo vrime ote jaslice su pod budnin okon i anomalije se odma popravljadu,nima ono,otopiče se kome glava,noga,ruka…,a pa ča sad,dogodilo se…
Inače,ote jaslice znadu lipo težit,ovisi od godine i kako je koja od figuri učinjena,pa tako moredu jemat i trideset i pet ton,moredu i četrdeset,pa i više.
Kako to u nas inače biva kad gledamo na televiziju nikoga gradonačelnika-icu ili načelnika-icu koji je na čelu otega grada,opčine…,pa napišedu kojoj političkoj opciji pripada,a pa ču i ja tako,gradonačelnica Graza je sa livoga političkoga spektra,točnije,članica je komunističke partije Austrije. Da ča to sad jema veze,a eto,nek se zna…
Žive jaslice u Zagrebu:
Zanimljive jelke
E ove naopako postavljene jelke moredu se vidit u Gracu-Austrija,govori se da ovakvo iskričanje bori-jelki datira još tamo iz osmoga stolječa,ima razni teorij zašto se to čini,ali o tome neču,inače,ako niste znali imate i za kupit umjetne jelke koju morete meknit naopako,a učinjene su tako da se visidu na plafone i konstruirane da bez problema na nji morete balune i ukrase višat,jema bit da ludostiman nikad kraja i da bi…
Otvori ...Kako je nastala priča o livomen i desnomen bakalaru u našemu selu
Ono kako san nikidan napisa da se u naše selo več dugo vrimena dili samo desni bakalar,oni u Matele,a pošto jema oni ča zaboravljadu,pa me u selo fermajedu i pitadu,da okle meni ota priča o livomen i desnomen bakalaru,kad su se to u selo dilila dva bakalara itd.itd.,pa ču ja evo ovde kopi paste text iz dviiljadeipetnajeste godine koji je to sve lipo objasnija.E. A priča je išla evo ovako:…
Otvori ...Jubilarno,Dvadeseto po redu turanje kariči u našemu selu
Kako to več ča se ovega događaja tiče ide,ovo je more se slobodno reč,jedno od luđi događaji ča se več evo dvadeset godin u našemu selu čini.2020 godine se priskočilo radi ono nesriknje korone.Utrka se događa na svetoga Stipana u tri ure popodne,a šta je vrlo zanimljivo da samo koju minut pri same utrke Zagor nema pojma koliko če se ekip prijavit,oče li to bit jedna,pet,petnajst,nijedna…,a zanimljivo je i to…
Otvori ...Bakalar u Matele
Tradicionalno i ovega Badnjaka Matela je dilija bakalar,oni desni,oni livi ča mu je iša parirat,več odavna se udunija. Bilo je u Matele bakalara na brujet, ka i onega na bilo i sa makaruniman… A jema ji ča su i sa tečicaman dolazili,pa doma za obid nosili…
Otvori ...Šušur ispred amfiteatra
Kada su Decimus Atilius Marcellus i Gaius Valerius stigli do solinskog amfiteatra, zatekli su pravu gungulu i vrevu. Gužva je bila ogromna, jer su ljudi sa svih strana pristizali kako bi zauzeli svoja mjesta na predstavi. Na prilazima areni prostirali su se štandovi i improvizirani prodajni stolovi. Tu su se prodavala razna jela i pića, kako bi se posjetitelji okrijepili tijekom dugog dana ispunjenog raznolikim predstavama. Prodavači su glasno dozivali…
Otvori ...Operativna obala u plićaku isprid Blata
Decimus Atilius Marcellus i Gaius Valerius polako su hodali prašnjavom stazom koja se protezala od Blata prema solinskoj areni. Sunce je visoko stajalo na nebu, a lagani povjetarac s mora donosio je miris soli i algi. Decimus je s vremena na vrijeme zastajao kako bi uživao u pogledu na plodne vinograde i maslinike, dok je Gaius energično objašnjavao svoj plan. “Decimuse,” započe Gaius, “poznaješ me već dugo. Moj posao s…
Otvori ...Salona, 70. godina nove ere
Dio 1. Godina je 70. n.e., a Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacija, doživljava vrhunac svog razvoja pod vladavinom cara Vespazijana. Rimska urbanizacija je na svom vrhuncu: grad je opasan visokim zidinama, a unutar njih smještene su impresivne građevine, trgovi, hramovi i javni objekti. Vespazijan, koji je na carskom prijestolju od 69. godine, postavio je temelje za širenje i izgradnju mnogih važnih građevina diljem Rimskog Carstva, pa je tako i…
Otvori ...
Komentiraj